Ostavinska rasprava ili ostavinski postupak je sudski proces tokom kog se utvrđuje sva zaostavština preminulog, ko su njegovi naslednici i koja prava zaostavštine pripadaju naslednicima.
Pokretanje ostavinske rasprave
Odmah po zvaničnom proglašenju smrti nadležan matičar dužan je da upiše slučaj u matičnu knjigu umrlih i u roku od 30 dana nakon upisa u knjigu umrlih dostavi iskaz sudu. Ostavinski sud pokreće ostavinski postupak po prijemu zvaničnog dokumenta koji dokazuje smrt lica. Ostavinski sud može pokrenuti ostavinski postupak i na inicijativu zainteresovanih lica, naslednika ili poverioca koja ga takođe mogu obavestiti o smrti.
Na osnovu podataka srodnika preminulog lica sud nalaže javnom beležniku da sastavi smrtovnicu koja je neophodna radi pokretanja ostavinske rasprave. Smrtovnica je zvaničan dokument koji sadrži lične podatke preminulog lica i njegove najbliže porodice tj. njegovog supružnika, njihove dece i svih mogućih naslednika. Pored ovih, smrtovnica sadrži i podatke o imovini, dugovima, novčanom nasledstvu i dragocenostima preminulog lica.
Potrebna dokumenta za ostavinsku raspravu
Ukoliko ostavinsku raspravu obavljate sami sledeća dokumenta moraćete sami da priložite sudu, sa druge strane ova dokumenta može dobavljati i advokat uz punomoć:
- Izvod iz matične knjige umrlih
- Izvod iz matične knjige rođenih preminulog lica
- Izvod iz matične knjige venčanih, ukoliko postoji
- Rodni listovi svih naslednika u ostavinskoj raspravi
- Fotokopije ličnih karti svih naslednika u ostavinskoj raspravi
- Testament, ukoliko postoji, ili ugovor o doživotnom izdržavanju
- Dokumentacija o nepokretnoj imovini
- Registracione dozvole svih motornih vozila koje je preminulo lice imalo registrovano na svoje ime
- Dozvola za posedovanje oružja ukoliko je preminulo lice posedovalo
- Potvrda banke o bankovnom računu preminulog lica
Popis i procena imovine preminulog
Prilikom sastavljanja smrtovnice uz dva punoletna svedoka, javni beležnik je dužan da sazna da li je preminulo lice ostavilo testament i ukoliko jeste da isti dostavi nadležnom sudu. Ukoliko testament ne postoji sud određuje naslednike redom po naslednim redovima, dakle preminulo lice nasleđuju srodnici iz najuže porodice.
Pored testamenta javni beležnik će popisati i proceniti celokupnu zaostavštinu, pokretnu i nepokretnu imovinu preminulog lica u trenutku smrti i zabeležiće naslednike kao i sva potraživanja i dugove preminulog. Takođe se popisuju sva imovina koja ne pripada preminulom licu a nalazi se u njegovoj državini (tuđe stvari koje je preminulo lice možda pozajmilo od nekoga) i imovina preminulog lica koju trenutno poseduje drugo lice (preminuli je iznajmio ili pozajmio svoju imovinu nekome).
Prigovore na popis, procenu i testament mogu imati isključivo lica koja učestvuju u samom procesu.
Kako se izjasniti na ostavinskoj raspravi?
Za ostavinsku raspravu sud će odrediti ročiste i zvaničnim pozivom obavestiti sve zakonske naslednike i srodnike. Na ročištu će se raspravljati o svemu što se tiče nasleđa, dakle njegovoj veličini, sastavu, sadržini, vrednosti i njegovim naslednicima.
Na ročištu za ostavinsku raspravu svi naslednici, bilo testamentarni ili zakonski, dužni su da daju izjavu u kojoj prihvataju ili neprihvataju nasledstvo. Naslednička izjava ne može biti delimična (npr. naslednik prihvata jednu stvar ali ne i drugu, ili naslednik prihvata samo prava ali ne i obaveze) niti uslovna (prihvata pod uslovom da…) .
Pozitivnom izjavom, tj. prihvatanjem nasleđa, naslednik prihvata i dugovanja preminulog lica koja ne mogu biti veća od visine vrednosti nasleđa. Pozitivna izjava, bilo u pismenom ili govornom obliku, ne može da se opozove, međutim može da se pokrene parnični postupak da se izjava pobije, ukoliko je naslednik tokom izjave bio ucenjen, prevaren, prinuđen ili pod pretnjom.
Negativnom izjavom, tj. neprihvatanjem nasleđa, naslednik ne prihvata ništa od zaostavštine i od tog momenta on se smatra da nikada nije ni bio naslednik. Ukoliko se tokom ostavinskog procesa utvrdi da postoje nove okolnosti koje tokom procesa nisu bile poznate nasledniku sa negativnom izjavom, taj naslednik se ponovo poziva i ima pravo izmene izjave. Takođe se može pokrenuti parnični postupak za pobijanje izjave ukoliko je naslednik tokom nje bio prinuđen, prevaren, ucenjen ili pod pretnjom.
Odricanje u korist drugog naslednika, ugovor o poklonu, smatra se pozitivnom izjavom, tj prihvatanjem nasleđa, koje se istog momenta ustupa drugome.
Ukoliko je naslednik maloletno lice, njegovi zakonski zastupnici imaju pravo prihvatiti ili neprihvatiti nepokretnosti samo uz saglasnost organa starateljstva.
Donošenjem rešenja o nasleđivanju ostavinska rasprava se okončava. Ovim rešenjem zvanično se proglašava sva zaostavština preminulog lica, svi naslednici zaostavštine, njihovi nasledni delovi, i koja prava nasledstva pripadaju naslednicima a koja drugim licima.
Ukoliko je nepoznato da li je preminulo lice imalo naslednike, sud objavljuje oglas u Službenom glasniku Republike Srbije u kom poziva sve koji smatraju da polažu pravo na nasledstvo da se jave u roku od godinu dana. U slučaju da takva lica ne postoje, ili se ne jave u datom roku, sva zaostavština koju je posedovalo preminulo lice predaje se Republici Srbiji.
Ukoliko ostavilac u svojoj zaostavštini nije imao nepokretnu imovinu, ostavinska rasprava se neće održati ili će biti obustavljena ukoliko je već u toku. Isti slučaj stupa na snagu ukoliko ostavilac u svojoj zaostavštini ima samo pokretnu imovinu i niko od naslednika ne poziva na sudsku raspravu.
Na rešenje o nasleđivanju može da se uloži žalba u roku od 15 dana od prijema rešenja. Žalbom na rešenje o nasleđivanju se može tražiti ili osporavati pravo na nasleđe ili tražiti drugačija raspodela naslednog dela. Žalbom se odlaže izvršenje rešenja ukoliko sud ne odredi drugačije.
Da li zastareva ostavinska rasprava?
U Republici Srbiji ostavinska rasprava ne može zastariti. U zavisnosti od težine slučaja, broja naslednika i opšte zakomplikovanosti ostavinske rasprave ona može da potraje, ali zakon Republike Srbije ne ograničava pravni rok njenog trajanja.
Troškovi u ostavinskoj raspravi
Smrtovnica je prva stvar koja se plaća u ovom postupku, a sve ostalo se plaća po okončanju postupka. Sudovi Republike Srbije imaju svoje takse propisane zakonom o sudskim taksama. Javni beležnik takođe ima svoje propisane tarife koje su skuplje od sudskih, i one se određuju spram visine vrednosti zaostavštine preminulog lica umanjeno za njegove dugove. Pored ovih troškova potrebno je uračunati i troškove advokata sa kojima se morate lično posavetovati.
Ostavinska rasprava je ključan pravni postupak koji omugućava pravilnu raspodelu imovine i zaostavštine preminulog lica. Ukoliko smatrate da vam je pomoć advokata neophodna, ili imate neke nedoumice, nemojte se ustručavati da nas kontaktirate nas danas putem naše Kontakt Stranice.