Sigurno ste nekada u svakodnevnom životu čuli da članovi društva sa ograničenom odgovornošću za obaveze društva ne odgovaraju svojom ličnom imovinom, već isključivo imovinom društva. Možda je upravo ova informacija za vas bila presudna prilikom donošenja odluke o pravnoj formi u kojoj ćete osnovati privredno društvo. Ipak od navedenog pravila postoje dva izuzetka propisana zakonom, jedan je institut probijanja pravne ličnosti i drugi je odgovornost kontrolnog člana. U ovom teksu upravo ćemo obraditi tematiku odgovornost kontrolnog člana za obaveze privrednog društva, budući da, prema iskustvu koje imamo, mali broj ljudi zapravo zna šta je kontrolni član i koji je obim njegove odgovornosti.
Šta je kontrolni član privrednog društva?
Prema odredbama Zakona o privrednim društvima, određeno lice se smatra kontrolnim članom uvek kada samostalno ili sa povezanim licima poseduje većinsko učešće u osnovnom kapitalu. Većinsko učešće podrazumeva da jedno lice samostalno ili sa povezanim licima poseduje više od 50% prava glasa u društvu. Dakle većinski udeo u osnivačkom kapitalu je zapravo ono što definiše status kontrolnog člana nekog lica u privrednom društvu. Na našim prostorima se društva sa ograničenom odgovornošću najčešće osnivaju kao jednočlana, gde jedini član ima 100% udela u osnivačkom kapitalu, obavlja sve funkcije u društvu, te se samim tim smatra kontrolnim članom.
Pod kojim uslovima odgovara kontrolni član?
Osnovno pravilo o odgovornosti članova privrednog društva je da nakon brisanja društva iz registra privrednih subjekata nakon sprovedenog postupka prinudne likvidacije, isti odgovaraju do visine vrednosti primljene imovine iz likvidacionog ostatka. Izuzetak od ovog pravila je upravo kontrolni član, koji za obaveze privrednog društva obrisanog nakon postupka prinudne likvidacije odgovara neograničeno solidarno, celokupnom ličnom imovinom. Iz iznetog proizlazi nekoliko bitnih zaključaka. Najpre, da bi se kontrolni član mogao pozvati na odgovornost, neophodno je da do brisanja privrednog društva dođe usled sprovedenog postupka prinudne likvidacije. Zatim, kontrolni član za obaveze odgovara svojom ličnom imovinom i to neograničeno solidarno. Ova odgovrnost gotovo se izjednačava sa odgovornošću preduzetnika, stoga ne čude brojne kritike koje se mogu čuti na račun ovakvog zakonskog rešenja, pre svega da se pravna priroda društva kapitala ovakvim zakonskim rešenjem obesmišljava. Sva potraživanja poverilaca prema kontrolnim članovima privrednog društva zastarevaju u roku od 3 godine od dana brisanja društva iz registra privrednih subjekata.
Ko su povezana lica?
Povezana lica mogu se svrstati u dve osnovne kategorije, povezna lica u odnosu na fizičko lice i u odnosu na pravo lice. Kada je reč o fizičkim licima, da bi se neka lica smatrala povezanim neophodno je da postoje određena lična svojstva, pa se tako povezanim licima smatraju supružnici, vanbračni partneri, srodnici do trećeg stepena srodstva itd. Kada je reč o pravnim licima, osnovni kriterijum je učešće u kapitalu, kontrola i upravljanje koje postoji između dva pravna lica. U praksi se može postaviti pitanje ko odgovara u sitaciji kada povezana lica imaju potpuno jednak udeo u osnovnom kapitalu. Npr, imamo situaciju gde surpužnici imaju tačno po 50% učešča u osnovnom kapitalu. Jasno je da se radi o povezanim licima, ali ko je kontrolni član koji odgovara za obaveze privrednog društva? Na ovo pitanje sudska praksa nije dala definitivan i konačan odgovor. U nekim sporovima se, kroz saslušanje članova kao parničnih stranaka, utvrđuje ko je zaista upravljao poslovanjem i donosio odluke, te se takvo lice posledično proglasi za kontrolnog člana.
Da li se kontrolni član može zaštiti I kako?
Odgovor je, izuzetno teško. Naime, Agencija za privredne registre u svojoj bazi podataka poseduje preciznu evidenciju o članovima privrednog društva i njihovim udelima. Za ove podatke postoji pretpostavka istinitosti, što znači da je dovoljno da u trenutku brisanja privrednog društva postoji lice sa udelom većim od 50% u osnovnom kapitalu i poverioci će sve postupke protiv privrednog društva, koji za cilj imaju naplatu svojih potraživanja, usmeriti upravo protiv ovog lica. U ovakvim situacijama najbolje rešenje je delovati preventivno, te već prilikom osnivanja privrednog društva imati u vidu odredbe zakona koje se tiču odgovornosti kontrolnog člana i na taj način izbeći moguće neprijatnosti i zaštititi ličnu imovinu.
Za sva dodatna pitanja budite slobodni da nas kontaktirate.